Novo istraživanje objavljeno u časopisu Science Advances pokazuje da AHEI dijeta, koja uključuje cjelovite žitarice, svježe voće i povrće, ima najjaču povezanost s dugovječnijim životom.
Novo istraživanje objavljeno u časopisu Science Advances pokazalo je da određeni obrasci prehrane mogu značajno utjecati na očekivani životni vijek. Studija je proučila prehrambene i zdravstvene podatke više od 100.000 ljudi iz britanske biomedicinske baze, prateći njihove navike i ishode tokom više od deset godina.
Cilj naučnika bio je utvrditi koliko pridržavanje poznatih modela zdrave prehrane zaista doprinosi dugovječnosti. U istraživanju su uspoređeni obroci prema pet dobro definiranih zdravih obrazaca:
- Mediteranska dijeta – bogata zdravim mastima, ribom i povrćem
- Dijeta za smanjenje rizika od dijabetesa – puno vlakana i ograničen unos šećera
- DASH dijeta – osmišljena za snižavanje krvnog pritiska
- Biljna prehrana – fokusirana na povrće i cjelovite namirnice
Alternativni indeks zdrave prehrane (AHEI) – ocjenjuje kvalitet prehrane prema unosu namirnica koje smanjuju rizik od kroničnih bolesti
Rezultati su pokazali da svi navedeni obrasci prehrane smanjuju rizik od prerane smrti, ali je jedan posebno istaknut. Riječ je o AHEI modelu, koji favorizira povrće, voće, cjelovite žitarice, mahunarke, orašaste plodove i zdrave masti, dok ograničava unos crvenog i prerađenog mesa, zaslađenih napitaka i rafiniranih žitarica.
Ova studija potvrđuje da izbor pravilne prehrane nije samo pitanje zdravlja, već može imati dugoročan utjecaj na životni vijek.
Prema procjenama istraživača, muškarci od 45 godina koji se dosljedno pridržavaju ovog obrasca prehrane mogli bi u prosjeku živjeti više od četiri godine duže u odnosu na vršnjake s najlošijim prehrambenim navikama, dok bi žene mogle dobiti više od tri dodatne godine života.
Studija je također analizirala mediteranski način prehrane, DASH dijetu i druge dugoročno prepoznate modele koji smanjuju rizik od srčanih bolesti, dijabetesa i određenih tipova raka. Iako su i oni donijeli značajne zdravstvene koristi, rezultati su kod AHEI dijete bili nešto izraženiji.
Zanimljivo je da su pozitivni učinci zdrave prehrane prisutni bez obzira na genetsku predispoziciju ispitanika, što sugerira da promjena životnih navika može ublažiti ili čak nadmašiti određene nasljedne rizike.
Autori istraživanja naglašavaju da dugovječnost nije rezultat pojedinačnih namirnica ili kratkotrajnih dijeta, već dosljednog i dugoročnog obrazca prehrane koji se održava godinama. Također ističu da promjene u prehrani imaju smisla i u srednjim godinama života – koristi se mogu ostvariti čak i ako se zdrave navike uvedu kasnije u životu.
Zaključak studije je jasan: redovan izbor kvalitetnih, nutritivno bogatih namirnica može značajno utjecati na trajanje i kvalitet života. Prehrana ostaje jedan od najvažnijih faktora na koje pojedinac može direktno utjecati kada je riječ o zdravlju i dugovječnosti.
