Katar je 2. ožujka izjavio da Iran mora platiti cijenu za svoje napade i da napadi ne smiju ostati bez odgovora. Katarska novinska agencija potvrdila je 16 ozlijeđenih iranskim oružjem, nijedan smrtni slučaj i ograničenu materijalnu štetu. Critical Threats izvijestio je o 66 balističkih projektila lansiranih na katarski teritorij. Međunarodna zračna luka Hamad u Dohi zatvorena je. Qatar Airways obustavio je sve operacije.
Katar ima 12.000 vojnika i 36 borbenih zrakoplova Rafale prema Global Firepoweru. Iran ima 610.000 aktivnih vojnika i najveći arsenal balističkih raketa na Bliskom istoku. U kinetičkoj razmjeni napada, Katar ne izdrži ni tjedan dana.
Katar se neće osvećivati Rafalima.
Katar će uzvratiti ukapljenim prirodnim plinom, državnim fondom od 500 milijardi dolara i diplomatskom infrastrukturom koju je Iran upravo spalio.
Počnite s plinom.
Katar je najveći svjetski izvoznik ukapljenog prirodnog plina (LNG), koji isporučuje otprilike petinu globalnog ukapljenog prirodnog plina. Sav teret izlazi kroz Hormuški tjesnac, koji je Iran funkcionalno zatvorio. Proširenje katarskog Sjevernog polja, najveći LNG projekt u povijesti, trebalo je povećati proizvodnju sa 77 milijuna na 126 milijuna tona godišnje do 2027. Iran i Katar dijele isto ležište plina: katarsko Sjeverno polje južni je nastavak iranskog polja Južni Pars. Desetljećima su obje nacije crpile plin iz iste geološke strukture u okviru konkurentskog suživota. Iran je upravo bombardirao zemlju s kojom dijeli svoj najvrjedniji prirodni resurs.
Sada državni fond bogatstva.
Prema podacima Instituta za državne fondove, QIA upravlja imovinom od otprilike 500 milijardi dolara. QIA ima udjele u Volkswagenu, Barclaysu, nasljednicima Credit Suissea, zračnoj luci Heathrow, Harrodsu, Shardu, Brookfieldu i desecima drugih zapadnih blue-chip kompanija. Kada QIA premješta kapital, tržišta to osjećaju. Katar ne mora ispaliti niti jednu raketu na Iran kako bi nametnuo troškove. Katar može preusmjeriti investicijske tokove, revidirati cijene energetskih ugovora i iskoristiti financijske odnose sa svakom zapadnom vladom koja ovisi o recikliranju katarskog kapitala.
Sad diplomatsko rušenje.
Katar je godinama posredovao između Sjedinjenih Država i Irana. Washington Post je 4. veljače izvijestio da je Oman posredovao u pregovorima s Iranom o dogovoru o sastanku sljedeći tjedan. Katar je uspostavio paralelne diplomatske kanale. Iran je sada u 72 sata napao obje svoje preostale diplomatske linije do Washingtona: dronove na omansku luku Duqm 1. ožujka, balističke rakete na Dohu 28. veljače.
Iran je uništio vlastite izlazne rampe.
A evo i geometrije koja čini katarsku prijetnju egzistencijalnom za Teheran. Zračna baza Al Udeid, 35 kilometara jugozapadno od Dohe, najveća je američka vojna baza na Bliskom istoku. Al Udeid je domaćin Kombiniranog centra za zračne operacije koji koordinira svaki američki zračni napad u Operaciji Epski bijes. Katar je istovremeno zemlja koju je Iran napao, zemlja u kojoj se nalazi zapovjedni centar koji bombardira Iran, zemlja koja je posredovala u iranskom diplomatskom opstanku i zemlja koja kontrolira petinu globalnog tržišta plina koje je Iranu potrebno za prodaju vlastitih ugljikovodika.
Iran nije napao mali emirat u Perzijskom zaljevu. Iran je napao financijsko, energetsko i diplomatsko čvorište koje je povezivalo Teheran sa zapadnim ekonomskim sustavom.
Katarska odmazda neće se pojaviti na putanji rakete. Pojavit će se u bilanci, ugovoru o terminskim ugovorima za plin i zatvorenom diplomatskom kanalu koji Teheran nikada ne može ponovno otvoriti.
