Vlasti Republike Srpske najavile su izgradnju plinovoda Šepak – Novi Grad, koji predstavljaju kao strateški projekt vrijedan više od milijardu KM, dok u Federaciji BiH izražavaju sumnju u njegovu isplativost.
U novembru prošle godine Vlada RS-a donijela je odluku o davanju saglasnosti za realizaciju ovog magistralnog plinovoda, koji je uvršten u Strategiju razvoja energetike RS-a do 2035. godine kao projekat od ključnog značaja.
Plan je podijeljen u tri etape: izgradnja dionice Šepak – Banja Luka, potom mreža priključnih plinovoda prema općinama i gradovima, te završna dionica od Banje Luke do Novog Grada. Glavni izvođač i nosilac projekta je preduzeće Sarajevogas a.d. Istočno Sarajevo, koje je krajem decembra raspisalo tender za projektovanje i izgradnju plinovoda, s ukupnom vrijednošću koja premašuje milijardu KM, uključujući PDV.
Vlasti RS-a već neko vrijeme zagovaraju projekt poznat kao „Nova istočna interkonekcija“, koji bi se kod Bijeljine povezao sa srpskim plinovodnim sistemom. Prethodno se očekivalo da će projekt finansirati ruski Gazprom. Projekt je ranije smatran jednim od prvih testova za smanjenje ruskog utjecaja u BiH i prilagodbu politike prema Evropskoj uniji, s obzirom na odluke pojedinih zemalja EU da smanje ili obustave saradnju s ovom ruskom kompanijom.
Ministar vanjskih poslova BiH, Elmedin Konaković, izjavio je za Detektor da nije imao uvid u tendersku dokumentaciju, ali da mu projekt izgleda neracionalno u trenutnoj geopolitičkoj situaciji. Pitao se ko bi uložio gotovo 900 miliona KM u projekt čija je isplativost upitna.
„S obzirom na američku ofanzivu u regionu i aktuelne probleme sa NIS-om u Srbiji, čini se suludo ulagati u ovakav projekt. Ne znam da li je to Dodikova igra kako bi se opravdao Rusima, ali sigurno znam da reakcija Američke ambasade neće biti blaga“, rekao je Konaković.
Direktor Sarajevogasa a.d. Istočno Sarajevo, Nedeljko Elek, ističe kako je plinovod Šepak – Novi Grad dug oko 500 kilometara i da obuhvata 18 plinskih stanica na ulazima u gradove i općine. Po njegovim riječima, riječ je o jednom od najjeftinijih natječaja za ovakvu dužinu plinovoda u Europi. Za usporedbu, planirana Južna interkonekcija, duga 170 kilometara i bez plinskih stanica, procijenjena je na 400 miliona eura.
Na pitanje da li je vrijednost natječaja povezana s ranijim dogovorom s Gazpromom, Elek odgovara da nije i naglašava da se radi o potpuno novom projektu. Podsjeća da je RS Gas prije više od deset godina imao dogovor s Gazpromom za trasu ispod rijeke Drine, ali da Vijeće ministara BiH nije dalo suglasnost. Nakon toga, Vlada RS-a dodijelila je projekt Sarajevogasu i zatražila studiju izvodivosti, koju je izradio Ekonomski fakultet Sveučilišta u Istočnom Sarajevu. Na temelju te studije definiran je budžet, trasa i projekcije, a zatim je raspisan natječaj.
Projekt će se finansirati iz budžeta Vlade RS-a tokom pet godina, bez kreditnog zaduženja, a kako navodi Elek, pri planiranju se ne radi projekcija odakle će plin dolaziti – kupovat će se najpovoljniji plin na tržištu u datom trenutku.
Iako se ideja o posebnom plinskom kraku iz Srbije prema RS-u pojavljuje već najmanje deset godina, Milorad Dodik je tokom ljetnih mjeseci 2022., na vrhuncu ruske invazije na Ukrajinu, nakon susreta s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i čelnicima Gazproma, zaprijetio blokadom projekata u Federaciji BiH ukoliko Istočna interkonekcija ne dobije suglasnost Vijeća ministara.
Bivši direktor BH Gasa, Almir Bečarević, za Detektor naglašava da bi prema njegovim saznanjima polovicu iznosa osigurala Vlada RS-a, dok bi druga polovica bila kreditno zaduženje. Po njegovom mišljenju, projekt je zasnovan na ruskom plinu, a zbog ograničenja u tranzitu kroz Bugarsku postavlja se pitanje čiji će plin u konačnici prolaziti tim cijevima. Bečarević ističe da je isplativost upitna jer originalni plan uključivao Gazprom i dvije termoelektrane, što sada više nije slučaj. Također, broj potrošača duž trase do Banje Luke je mali, pa se dovodi u pitanje kako bi se uloženi novac vratio.
Nova istočna interkonekcija, kako objašnjava, u osnovi je Turski tok – odvojak u Srbiji prema granici BiH, a potom plinovod prema Novom Gradu. S obzirom na najave Bugarske o prestanku tranzita ruskog plina, cijeli projekt smatra se „forsiranim“.
Bosna i Hercegovina trenutačno ovisi o jednom izvoru plina iz Rusije, zbog čega su nove plinske konekcije od strateškog značaja i potencijalno bi mogle donijeti niže cijene. Južna interkonekcija, koja bi osigurala alternativne izvore plina bez Rusije, već je godinama u planovima, ali zbog političkih blokada u entitetima nije realizirana.
Bruxelles je najavio potpuni prekid uvoza ruskog plina do 2027. godine, a zbog toga je u BiH posebno važno osigurati dodatne izvore.
Što se tiče natječaja za izvođača, Elek navodi da je već prijavljen veliki broj kompanija iz regije i svijeta, a odluka će biti poznata nakon što banka odobri jamstvo u iznosu od 50 miliona eura. Dodaje da ruski izvođači u Europi gotovo da ne postoje, dok za kineske kompanije nije siguran hoće li se prijaviti.
Ministar vanjskih poslova BiH, Elmedin Konaković, upozorava da postoji veliki rizik u izgradnji infrastrukture u srednjoj Europi koja ne bi imala pristup ruskom plinu i postavlja pitanje kome bi se plin isporučivao i kako bi se regulirala tranzitna ruta kroz Srbiju i Turski tok.
Rok za dostavu ponuda po natječaju ističe 28. siječnja ove godine.
